|
„Domovinci“ u naletu
Od stalnog dopisnika ZAGREB
Borjan
POPOVIĆ, 22. septembar 2006
|

Ante Gotovina |
U HRVATSKOJ
danas, deceniju posle završetka borbenih operacija, deluje ni
manje ni više nego 745 udruženja proisteklih iz "Domovinskog rata".
Po jačini uticaja koji ovaj "nevladin sektor" ima na društvena i
ekonomska kretanja u državi, formiranje politike na lokalnom i
nacionalnom nivou, Hrvatska je među vodećim zemljama u Evropi.
Naime, iako se većina ovakvih udruženja bavi okupljanjem
saboraca iz ratnih dana, humanitarnim radom i organizovanjem
sportskih i kulturnih događanja, sve je više onih koja se ne
ustručavaju javnog političkog izjašnjavanja i opredeljivanja,
zapravo, pritisaka na političku elitu. Neretko, "branitelji" i
dobiju ono što traže.
Postoje, međutim, i udruženja branitelja osnovana sa jednim
ciljem koji "isprovocira određeni društveni trenutak". Takvo
je Udružnjenje branitelja "Maestral", osnovano isključivo da
spreči "netransparentan proces privatizacije istoimenog
hotelsko-turističkog društva". Kako je priznao i osnivač Pero Beš,
ovo braniteljsko udruženje nastala je samo zbog "specifične
deformacije hrvatskog društva - zato jer se glas građanina -
branitelja čuje višestruko bolje nego glas običnog građanina".
Za razliku od ovog dubrovačkog, pojedina braniteljska udruženja
kao da su sebi za cilj odredila da drže neprijatelja večnom živim,
kako njihova "važnost" ne bi došla u pitanje. U ovom slučaju reč je
o udruženjima koja pristaju uz krajnju desnu političku opciju.
Primer takvog načina rada su braniteljska udruženja koja su
nedavno zatražila od Vlade RH da, radi njihove provere, objave
popis imena svih Srba povratnika, koja će da ostvare pravo na
stanove. Takođe, lokalni kaštelanski branitelji onemogućili
su da u njihovom mestu nastupi folk pevač Halid Bešlić, koji
svojim pesmama, kako su branitelji interpretirali "vređa
Hrvatsku".
Sociolozi
u Hrvatskoj ocenjuju da i vlast često povlači nelogične i
nedolične poteze, dajući braniteljima beneficije koje ni oni
sami ne žele, a kojima se ponekad krši i ustav. Možda najbolji
primer za to je povlašćeni upis dece branitelja na fakultete, gde
za njih nije važila nikakva "crta" ni rangiranje prema
ostvarenim rezultatima na prijemnom ispitu. Svako dete
hrvatskog branitelja moglo je da upiše željeni fakultet ako je
zadovoljilo i najmanju granicu znanja koje se tražilo na
prijemnom.
Branitelji međusobno godišnje raspodeljuju čak 13,5 miliona
kuna (oko 150 miliona dinara) iz državnog budžeta što fotelju
predsednika nekih veteranskih udruženja, između ostalog, u
Hrvatskoj čini veoma primamljivom.
GOMILA PARA
FOND hrvatskih branitelja osnovan je oktobra 2003. zakonskim
rešenjem, a februara 2005. godine država je tu prenela sedam
odsto deonica Hrvatskog telekoma, nešto kasnije, sedam odsto
akcija Ine, kao i deonice još nekih javnih preduzeća, koje su
potom raspoređene na članove. Prema pisanju hrvatskih medija,
dividende od akcija u Fondu branitelja za 2005. godinu iznosile
su oko 124 miliona kuna (oko milijardu i 400 miliona dinara).
Registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata čini oko pola
miliona imena, a od završetka rata do sada ih oko 2.000 izvršilo
samoubistvo.
Orić predložen za državnu penziju
Od stalnog dopisnika: Sarajevo
D.
STOJAKOVIĆ, 22. septembar 2006
Kabinet srpskog člana Predsedništva Bosne i Hercegovine
Borislava Paravca sprečio je izglasavanje skandaloznog predloga
da osuđeni ratni zločinac Naser Orić dobije državnu penziju.
Ratni komandant Srebrenice je predložen da kao oficir Armije BiH
dobije penziju.
Paravčev savetnik za vojna pitanja Dragan Kapetina kaže za
"Novosti" da se pre dva dana na predlogu našao predlog za
penzionisanje 14-15 bošnjačkih generala i drugih oficira, ali
da je on odbačen.
- Orić je predložen kao brigadir Armije BiH, što je analogno našem
činu pukovnika - kaže Kapetina. - U obrazloženju se kazalo da
je njemu i ostalim oficirima prestala služba, pa bi trebalo da se
penzionišu. Mi smo se usprotivili i zatražili konsultacije sa
Euforom i usvajanje jasne procedure za ovakve, malo je reći
neuobičajene slučajeve.
Za sada je izbegnuta situacija da porodice žrtava Orićevih
zločina kroz plaćanje poreza daju novac za penziju svom krvniku.
Inače, Orić je u Haškom tribunalu osuđen za neprimereno malu
kaznu od dve godine zatvora, na šta se žalilo Tužilaštvo ovog
tribunala.
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=3&status=jedna&vest=94230&datum=2006-09-22
|