<%@ Language=JavaScript %> SRPSKA POLITIKA
 
   Politički komentari

Predhodna strana

Jan Slota:Kosovo primer dvostrukog aršina velikih sila
 
I Slovačka ima svoje Kosovo
 
Lider radikalnih slovačkih nacionalista Jan Slota ocenio je danas da upravo primer Kosova pokazuje da u svetu vladaju dvostruki aršini i upozorio Slovake da ne prođu sa svojim Mađarima kao Srbija sa Kosovom.
 
"Primer plana izaslanika OUN za Kosovo Martija Ahtisarija dokazuje da se zahtevi raznih naroda procenjuju drugačije. Govorim o dva, tri aršina - nešto je na Kosovu u redu, u Baskiji sasvim suprotno a u Letoniji totalno suprotno", kazao je danas Slota u intervjuu češkoj novinskoj agenciji ČTK.
 
Lider Slovačke narodne stranke, partnera u vladi premijera Roberta Fica, zapitao se šta to znači: "da li imamo jednu demokratiju ili deset demokratija".
Na primeru Kosova koje preti da se otcepi od Srbije Slota upozorava Slovake da izvuku pouke da ne bi prošli sa svojim Mađarima kao Srbija sa Kosovom a političku autonomiju koju povremeno pominje deo mađarske manjine u Slovačkoj označava za prvi korak ka otcepljenju.
 
"Dok u Slovačkoj ne bude važilo pravilo da je svi građani Slovačke prihvataju kao svoju domovinu, neće biti mira", rekao je Slota i dodao da Slovake u svetu označavaju za nacionaliste samo zato što su manji od SAD.
"Mi smo označavani za nacionaliste a oni su takozvani patrioti. To je jedina razlika. Oni mogu da rade po svetu svašta a onim malima za svaku glupost lupaju čvrgu po glavi", kazao je Slota.
Inicijativu SNS koja je rezultirala pre par dana usvajanjem deklaracije u slovačkom parlamentu o "nedodirljivosti" poratnih dekreta kojim su deportovani iz Čehoslovačke Nemci i deo Mađara a oduzeta su im na nekoliko godina građanska prava i imovina, Slota brani kao logičnu reakciju na mađarske zahteve.
 
"Ma ne mogu nekakvi Mađari tu u Srednjoj Evropi da dižu glavu i stvaraju tenzije koje mogu da prerastu u nešto zlo, što niko u Srednjoj Evropi neće", rekao je Slota češkoj agenciji.
Opoziciona Stranka mađarske koalicije najavila je ovog leta da će otvoriti u parlamentu pitanje predsedničkih tzv. Benešovih dekreta i tražiti način da slovački Mađari kojima su po principu kolektivne krivice posle Drugog svetskog rata tim dekretima označeni za saradnike nacista, dobiju makar moralnu odštetu
 
Jednostrana nezavisnost otvorila bi problem u BiH
 
Predsednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik upozorio je da bi jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije izazvalo niz polemika i političkih procesa u Republici Srpskoj koji bi se teško mogli kontrolisati.
 
Premijer RS je u intervjuu mitrovičkom nedeljniku "Jedinstvo" istakao da će u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti i priznavanja Kosova od strane pojedinih država, nastati problem Bosne i Hercegovine i njene unutrašnje strukture.
"Ako se dogodi da pojedine zemlje jednostrano priznaju nezavisnost Kosova, to će, ako ne odmah, vremenom formirati razne stavove a jedan od stavova je jednako pravo svih na samostalnost", rekao je Dodik. On je podvukao da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH neće prihvatiti i neće priznati nezavisno Kosovo.
 
Naglašavajući da Kosovo treba da bude predmet razgovora i dogovora predstavnika zvaničnog Beograda i Prištine, Dodik je istakao da ć, ako se bude kreirala jednostrana samostalnost pokrajine, to predstavljati dugoročnu nestabilnost regiona.
"Bez dogovora zainteresovanih strana u procesu nema kvalitetnog rešenja kosovskog pitanja", zaključio je premijer Republike Srpske.
 
Od niza svetskih modela, na Kosmet se ne preslikava nijedan

 

Status u Uniji jedino rešenje

 
Pored toga što su svi primeri već odbačeni od najznačajnijih zemalja sveta, stručnjaci tvrde da ovog časa Kosmet nema nikakvih dodirnih tačaka sa pominjanim predlozima, prvenstveno jer Srbija insistira na autonomiji, a Albanci su isključivo za nezavisnost

BEOGRAD - Svi modeli prema kojima bi problem Kosmeta eventualno mogao da bude rešen, samo su probni baloni koje lansira međunarodna zajednica kako bi otkrila slabosti Srbije i najlakše pronašla formu u koju će zapakovati šiptarsku nezavisnost. U takav test potpada, kako tvrde analitičari, i najnovija ideja da se južna srpska pokrajina pretvori u Hongkong - primer krize koja se na Kosmet ne preslikava ništa više od pominjanih šablona Južnog Tirola, Oleanskih ostrva, Kipra ili konfederacije.

Pored toga što su svi primeri već odbačeni od najznačajnijih zemalja sveta, stručnjaci tvrde da ovog časa Kosmet nema nikakvih dodirnih tačaka sa pominjanim predlozima, prvenstveno jer Srbija insistira na autonomiji, a Albanci su isključivo za nezavisnost. I stanje na terenu je drugačije: srpske vlasti nemaju kontrolu nad Pokrajinom, a Albanci su u pat poziciji jer još nema izvršne volje SAD da ili idu na samostalno proglašenje nezavisnosti ili na dogovor u okviru UN. Jedina tačka preseka, po oceni stručnjaka, jeste da se obe strane nadaju ulasku u EU te se, možda, „samo to može smatrati teoretskim okvirom budućeg statusa“.

 

- Ovo je moguće samo ako se SAD ne budu mnogo mešale i prepuste stvar EU, što je malo verovatno. Međutim, Evropa lansira priču o konfederaciji, možda misleći da na taj način umiri strasti. Ali, Srbija ne može da prihvati taj model koji je odnos dve države. Dobilo bi samo Kosovo, koje bi sa Beogradom moglo da ima samo tanušne veze. Ništa bolji primer nije ni upravo plasirani šablon Hongkonga, koji bi se, kao i svi ostali, završio nezavisnošću. Kako je Hongkong na kraju vraćen matičnoj Kini, kod nas bi se Kosmet odvojio od Srbije - istakao je naš sagovornik.

Podsećajući se principa Kipra, stručnjaci ističu da se radi o podeljenoj teritoriji koja je sporazumom „poluspojena, uklonjena je granica, nema snajpera“, ali turski deo kontroliše Turska i njeni političari. Kipar će ući u EU, što je prvi put da Brisel hoće da uzme jednu zemlju sa takvim problemom. Ali ta odluka, prema oceni upućenih, zasnovana je na činjenici da je Grčka već u Uniji, ima sredstva da tamo potegne lobiranje te, praktično u EU ulazi samo grčki deo. Turski deo će pratiti sudbinu te zemlje, a zna se da mnogi evropski političari ne žele muslimansku državu u svojoj porodici.

 

Model Južnog Tirola i Baskije idealan je u idealnoj situaciji-da je Srbija sa Kosmetom već članica EU. Tirol kao deo Italije sa pretežno austrijskom ili nemačkom manjinom, u kulturnom pogledu jeste nemački, ali politički gledano, on je italijanski jer je tamo njena policija, nalazi se unutar granica Italije, itd. Međutim, ta zemlja, zajedno sa Nemačkom i Austrijom deo je EU, pa ta kulturna autonomija ne smeta Rimu.

Da bi se taj model odnosio na nas, Srbija i Kosmet prvo moraju da oboje postanu članice EU - Šiptari bi dobili svoj kulturni prostor uključujući Preševo, Medveđa, Bujanovac, a Srbi svoj - prema BiH i Hrvatskoj.

 

Inače, sa naše strane pominjan je model Oleanskih ostrva, ali bez odjeka u ovim pregovorima. U međuvremenu, statusnu priču redovno prati floskula da je budućnost regiona u evro-atlantskim integracijama.

Tanjug

 

Predhodna strana

  Štampa

.


     © 2002 Srpska politika