Republika
Srpska Krajina deset godina poslije
Prof. dr Veljko Đurić Mišina
Hronika
Republike Srpske Krajine
Hronika je urađena
prema: Srđan Radulović, Sudbina Krajine, Beograd 1996. Mile Dakić,
Krajina kroz vijekove iz istorije političkih, nacionalnih i ljudskih
prava srpskog naroda u Hrvatskoj, Beograd 2002
1990 -
1991 -
1992 -
1993 -
1994 -
1995
1994. godina
3. januar:
u Kninu počela s radom
televizija
pod državnom kontrolom kako bi delovala u prilog Milana Martića.
7. januar:
Posle denominacije,
najvrednija novčanica od 10.000 dinara. Jedna DM vredi
30.000 dinara.
Krajinske
snage iz sastava 21. kordunaškog korpusa i jedinice Fikreta Abdića
vodile žestoke borbe sa snagama 5. muslimanskog
korpusa oko Pećigrada i Male Kladuše.
10. januar:
Počeo samit NATO-a u Briselu.
19. januar:
ministri inostranih poslova Hrvaatske i SRJ Mate Granić i Vladislav
Jovanović potpisali Zajedničku izjavu o otvaranju jugoslovenskog
predstavništva
u Zagrebu i hrvatskog
ureda
u Beogradu do 15. februara.
20. januar:
u Kninu održan promotivni skup Milana Martića.
U Gračacu na skupu govorili Đorđe Bjegović i Petar Škundrić u korist
Milana Martića. (Na Baniji su govorili Budimir Košutić i Radovan
Karadžić, u Vukovaru Brana Crnčević i Milorad Vučelić.)
23. januar:
održan drugi krug izbora za predsednika Krajine.
Posle silne medijske podrške iz
Srbije, Republička izborna komisija proglasila pobedu Milana Martića.
24. januar:
Jugoslavija
najavila uvođenje super dinara.
1.
februar:
Vojislav Šešelj, predsednik SRS-a,
i Milan Babić, predsednik SDS-a
Krajine,
potpisali protokol o koaliciji.
12.
februar:
u Kninu zasedala
Konstitutivna
skupština
Krajine. Za predsednika izabran Branko
Vojnica iz SRS-a,
za potpredsednike Marko Atlagić i Milan Ernjaković.
28. februar:
avioni NATO pakta oborili pet krajinskih
aviona iznad bosanskog teritorija posle napada na muslimansku
fabriku oružja u Travniku.
2. mart:
u Vašingtonu potpisan
Muslimansko-hrvatski
pakt.
6. mart:
počele oštre borbe u Lici.
17. mart:
Milan Martić predložio Borislava Mikelića za mandatara krajinske
vlade.
18. mart:
u Vašingtonu stvorena
Muslimansko-hrvatska
federacija u Bosni i Hercegovini a potom konfederacija ove federacije s
Hrvatskom.
20. mart:
Franjo Tuđman izjavio da su prava Srba u Hrvatskoj ispod nivoa
političkih prava
Albanaca
na Kosovu.
Drugog dana zasedanja krajinske
skupštine
u Kninu, Đorđe Bjegović podneo ostavku.
22. mart:
u Zagrebu, u ambasadi Ruske federacije,
počeli hrvatsko-krajinski
pregovori. Krajinsku delegaciju su činili Slobodan Jarčević, general
Mile Novaković i admiral Dušan Rakić.
29. mart:
hrvatsko-krajinski pregovori u Zagrebu završeni sporazumom o primirju.
31. mart:
Savet bezbednosti usvojio Rezoluciju 908 o povećanju broja pripadnika
Unprofora i poštovanju integriteta Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine.
26. april:
Savet bezbednosti usvojio Rezoluciju 914 o povećanju osoblja Unprofora
za
6.500 vojnika, 150 vojnih posmatrača i 275 civilnih policajaca.
17. maj:
ruski
patrijarh Aleksej
II
na Palama.
20. maj:
U Kninu, na
tvrđavi,
otvorena izložba poklonjenih slika, čiji su autori umetnici iz Srbije.
Predstavljene
i
knjige Manastir Krka Slobodana Mileusnića i
Srpska Krajina, istorijski temelji i nastanak Mile Dakića, prva knjiga
štampana u Kninu.
26. maj:
u Beogradu predstavljena knjiga
Srpska Krajina,
istorijski temelji i nastanak Mile Dakića.
3. jun:
Borivoje Rašuo, ministar informisanja
Krajine,
uputio pismo Milanu
Martiću u kojem ga optužuje za kršenje Ustava i
zakona
o štampi.
4. jun:
u Benkovcu otvorena izložba Ikonopis Ravnih kotara, koju su priredili Milorad
Savić i Nikola Kusovac.
Milan Martić otputovao u Ženevu.
8. jun:
u Kninu, na
tvrđavi,
predstavljena knjiga Sveti Spas u Cetini Veljka Đurića
Mišine.
9. jun:
na izvoru Cetine, nedaleko od crkve Sveti Spas, održan narodni zbor i
postavljena
bista
vladike dalmatinskog Nikodima Milaša.
14. jun:
Borivoj Rašuo, ministar informisanja,
obavestio pismom Milana Martića
da neće učestvovati u protokolu
tokom
priprema za boravak američkog ambasadora Pitera Galbrajta u Kninu.
Galbrajt
boravio u Kninu.
Srbima
ponudio
ograničenu autonomiju, što je rukovodstvo
Krajine
odbilo.
Franjo Tuđman posetio Sarajevo.
Radovan Karadžić u Moskvi razgovarao s Andrejem Kozirjevom, ministrom
inostranih poslova
Rusije.
16. jun:
Služba za informisanje krajinskog MUP-a izdala saopštenje za javnost o
hapšenju 148 lica osumnjičenih za
razna krivična dela, ubistva, pljačke i krađe.
17. jun:
u jutarnjim satima, u Topuskom ubijen Siniša Lončar Paraga, istaknuti
borac
Korduna i komandant
jedinice
Crni panteri.
22. jun:
Rusija potpisala Partnerstvo za mir,
dokumenat
koji
je
inicirala
Amerika.
28. jun:
u Kninu, na
tvrđavi,
otvorena izložba Solunski front.
Na
dalmatinskom
Kosovu proslavljen Vidovdan. Prisustvovalo oko 7.000 Srba. Govorili
Milan Martić i vladika Longin. Potom osvećen
i otkriven
spomenik Srpski guslar, rad vajara Đorđa Jovanovića.
1. jul:
Vođene teške borbe između snaga 5. korpusa i vojske Fikreta Abdića.
2. jul:
hrvatske vlasti organizovale svoje izbeglice da ometaju rad Unprofora
u
Hrvatskoj.
Krajinska
skupština
izglasala nepoverenje predsedniku Okružnog suda Knin Risti Matkoviću,
bliskom saradniku Milana Martića.
4. jul:
na Plitvicama formiran krajinski
Savez
novinara. Za predsednika izabran Davor Lukač.
15. jul:
u Zagrebu Franjo Tuđman dočekao turskog predsednika Sulejmana Demirela.
18. jul:
hrvatski
parlament
usvojio dokument kojim traži punu vlast u ružičastim zonama.
20. jul:
Skupština Krajine raspravljala o paketu vojnih zakona.
23. jul:
u Beogradu formirana Jugoslovenska udružena levica (JUL). 27. jul:
ruski ministar odbrane general Pavel Gračov posetio SRJ.
3. avgust:
krajinska
vlada
razmatrala situaciju u vezi sa pritiscima na Srbe u Bosni.
Vlada Srbije dostavila ultimativno
pismo rukovodstvu bosanskih Srba.
4. avgust:
na
Plitvicama krajinska
skupština
donela
Odluku
o ujedinjenju s Republikom Srpskom,
na osnovu rezultata referenduma od
21. juna 1993.
Srbijanska
vlada
donela Odluku o prekidu svih ekonomskih veza s Republikom
Srpskom.
5. avgust:
Borislav Mikelić izjavio da je odluka krajinske
skupštine
o ujedinjenju
sa
Srpskom preuranjena.
U Kninu razgovarali Hrvoje Šarinić, Borislav Mikelić i Milan Babić.
16. avgust:
avion koji je vozio oružje za 5. muslimanski korpus oboren kod
Ćorkovače.
18. avgust:
na vanrednom zasedanju krajinske
skupštine,
predsednik
skupštine
Branko
Vojnica
dao
podršku rukovodstvu Srpske i kritikovao stavove i postupke rukovodstva
Srbije.
19. avgust:
Slobodan Milošević primio predsednike opština
Banije, Like i Korduna. Tom prilikom izjavio: Uostalom, za sve vas ima
ovde mesta.
26. avgust:
u Topuskom održano savetovanje prosvetnih radnika Krajine.
Govorili i
Borislav
Mikelić i vladika gornjokarlovački Nikanor.
Skupština Srbije usvojila Plan
kontakt-grupe
o Bosni. Zoran Đinđić predložio sklapanje konfederativnog ugovora SRJ i
RS.
27. avgust:
u Srpskoj organizovan referendum o prihvatanju ili odbijanju Plana
kontakt-grupe.
Skupština Srbije usvojila Plan
kontakt-grupe
za Bosnu i Hercegovinu.
30. avgust:
u Borovu Selu kidnapovan
ministar unutrašnjih poslova Krajine Ilija Prijić.
1.
septembar:
u Kninu, na tvrđavi, završno veče Kninskog pozorišnog festivala.
Izvedena
predstava
Sveti Georgije ubiva aždahu.
7. septembar:
u Kninu razgovarali krajinsko
rukovodstvo i specijalni posrednici Dejvid Oven i Torvald Stoltemberg o
otvaranju autoputa.
Glavni štab Vojske Krajine izdao saopštenje da će se ispitati okolnosti
ubistva
srpskih
vojnika
u Bojni, nedaleko od Velike Kladuše.
20. septembar:
vlada Krajine najavila smenjivanje direktora agencije Iskre Zdravka
Jankovića. Pokrenuto
pitanje
smene predsednika Skupštine Branka Vojnice.
2.
oktobar:
u Krajini se pojavio letak s potpisom Ivana Milasa,
ministra unutrašnjih poslova Hrvatske,
kojim
se srpski narod poziva da prihvati državu Hrvatsku.
4. oktobar:
na Plitvicama počelo međunarodno savetovanje Razvoj prirodnih,
antropoloških i društvenih nauka u zapadnim srpskim zemljama.
5. oktobar:
stupile na snagu odluke o delimičnom
ukidanju sankcija Jugoslaviji
(otvaranje
beogradskog
aerodroma, linija
BarBari, kulturna razmena i sport). U Beograd stigao
Vitalij Čurkin, izaslanik ruskog predsednika.
14.
oktobar:
u Topuskom počeo dvodnevni simpozijum geografa i istoričara iz Krajine,
Srpske i Jugoslavije
Geografija i
istorija srpskih zemalja,
u organizaciji krajinskog
ministarstva
prosvete.
Saorganizatori: Filozofski fakultet u Petrinji, Ministarstvo za veze sa
Srbima izvan Srbije u Beogradu i
Predstavništvo vlade Krajine u Beogradu.
25. oktobar:
krajinska
skupština
izglasala nepoverenje predsedniku Branku Vojnici.
Potpredsednici Milan Ernjaković i Marko Atlagić podneli ostavke. Za
novog predsednika
izabran Rajko Ležajić, za potpredsednike Borislav Bogunović i Đorđe
Bogunović.
27. oktobar:
Borislav Mikelić razgovarao s predstavnicima Hrvatske na
zagrebačkom
aerodromu.
1. novembar:
u Banjaluci počelo zasedanje Sabora Srpske pravoslavne crkve.
Razgovaralo se o srpskim raskolima.
Osuđena
blokada Srpske.
Na bihaćkom ratištu počela srpska kontraofanziva.
3. novembar:
u Kninu pregovarale
delegacija Hrvatske (Hrvoje Šarinić) i
Krajine (Milan Martić, Milan Babić, Borislav Mikelić i general Mile
Novaković).
Hrvatsko-muslimanske snage zauzele Kupres.
Borivoj Rašuo, ministar informisanja,
podneo ostavku.
8. novembar:
u Zagrebu pregovarali predstavnici Hrvatske i Krajine.
10. novembar:
zasedala
krajinska
skupština.
Raspravljalo se o pregovorima s Hrvatskom i rekonstrukciji
vlade.
Ministar unutrašnjih poslova Ilija Prijić optužio mnoge za šverc i
kriminal.
Snage bosanskih Srba izbile u predgrađe Bihaća.
14.
novembar:
Borislav Mikelić pregovarao s predstavnicima Hrvatske u Zagrebu.
16. novembar:
na
Petrovu
goru
se srušio
helikopter krajinske
vojske.
Poginuo pilot a
kopilot
teško povređen.
18.
novembar:
u Vukovaru održana sednica krajinske
vlade.
19. novembar:
krajinska
skupština
na sednici u Vukovaru smenila ministra unutrašnjih poslova Iliju
Prijića.
Savet
bezbednosti izglasao Rezoluciju 958 kojom se NATO-tu
daje
dozvola
da,
na zahtev Unprofora,
tuče položaje u Krajini.
21.
novembar:
avioni NATO-a tukli aerodrom na Udbini (avioni su pripadali vojskama
Amerike,
Engleske, Francuske i Holandije).
Poginuli su Branko Jerković i Darko Galović a teško ranjeni Ratko
Bjelobaba, Đuro Egić, Željko Uzelac
i Željko Ivanišević.
22. novembar:
vojnici s bihaćkog ratišta upali u kancelarije predsednika opštine Knin
Drage
Kovačevića i ministra Milana Babića i demolirali nameštaj.
Svetske informativne agencije javile da je Bihać pred padom.
23.
novembar:
u Beogradu razgovarali Slobodan Milošević, Jasuši Akaši, specijalni
izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i Milan Martić.
25. novembar:
avioni NATO-a
bombardovali raketne
položaje
krajinske
vojske na Šamarici.
General Vojske Republike Srpske Manojlo Milovanović pozvao 5.
muslimanski korpus na predaju.
26.
novembar:
ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev kod Slobodana
Miloševića.
29. novembar:
Hrvatski sabor raspravljao o sudbini Bihaća.
1.
decembar:
u Kninu krajinska
skupština
raspravljala o bezbednosnoj situaciji i o pregovorima
s Hrvatskom (otvaranje
autoputa, vodosnabdevanje, naftovod i elektroprivreda).
2. decembar:
snažni artiljerijski napadi na Veliku Kladušu. Snage 21. kordunaškog
korpusa
podržavaju napade jedinica Fikreta Abdića.
Snage HVO-a
napreduju prema Bosanskom Grahovu. Bosanski Srbi odustali od zauzimanja
Bihaća.
U Zagrebu Hrvoje Šarinić i Borislav Mikelić potpisali Sporazum o
ekonomskoj saradnji.
10.
decembar:
hrvatske snage nastavile napredovanje prema Grahovu i visovima Dinare.
14. decembar:
tokom prethodnih deset
dana u
bolnicu
Sveti
Sava u Kninu dopremljeno 240 teških
ranjenika s područja Bosanskog Grahova. Posebno teške gubitke imala
Studentska brigada.
U Kninu
vojni istoričar iz Beograda Milorad Prelević govorio o Cerskoj bitki
1914. godine.
Usledio
bogat kulturno-umetnički program.
17. decembar:
jedinice Fikreta Abdića, potpomognute od 21. kordunaškog korpusa,
zauzele
Veliku Kladušu.
19. decembar:
otvoren autoput Zagreb-Okučani-Lipovac.
21. decembar:
na Palama i u Sarajevu bivši predsednik SAD Džimi Karter u pregovorima
između srpske
i muslimanske strane posredovao kod srpske strane da ne unište 5.
muslimanski korpus.
U Osijeku,
u
Radićevoj
ulici,
minirana pravoslavna crkva.
Otvoren
autoput kroz
zapadnu
Slavoniju.
25.
decembar:
hrvatska artiljerija tukla Bosansko Grahovo.
27.
decembar:
Jasuši Akaši zatražio od Milana Martića da ukloni srpske simbole s
autoputa.
Pripremio:
Tedor Emer
|